Fleksibilniji model rada nedjeljom uz veću naknadu za radnike
Podijeli vijest
Uoči protesta Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti zakazanog za nedjelju, federalni ministar trgovine Amir Hasičević istakao je da će neradna nedjelja ostati zakonski standard, ali da se razmatra model koji bi omogućio rad trgovina 16 do 18 nedjelja godišnje, uz posebnu naknadu za radnike i najavu termina unaprijed.
Zakon o unutarnjoj trgovini, koji je na snazi šest mjeseci, definiše nedjelju kao neradni dan za trgovine. Ministar naglašava da dosadašnji podaci potvrđuju opravdanost te mjere, jer nije došlo do pada prometa.
“Nije došlo do bilo kakvog pada prometa. Naprotiv, u aprilu je promet porastao 9,5% u odnosu na isti mjesec prošle godine, a 11,5% u odnosu na mart ove godine”, rekao je Hasičević, dodavši da se radi o realnom rastu između 6 i 8% kada se uračuna inflacija.
Nije zabilježen pad zaposlenosti, a Porezna uprava Federacije navodi da je rotacija radne snage uobičajena. Ministarstvo je, kako tvrdi, u stalnoj komunikaciji sa sindikatom, koji nije prijavio probleme u vezi sa smanjenjem broja zaposlenih.
Posebna naknada i ograničeni broj radnih nedjelja
Zbog zahtjeva s terena, ministarstvo priprema kompromisno zakonsko rješenje koje omogućava do 18 radnih nedjelja godišnje, uz obavezu trgovaca da ih najave inspekciji, potrošačima i radnicima. Za te dane radnici bi dobijali dodatak od najmanje 10% osnovne plate po nedjelji.
“Ako radnik s minimalnom plaćom od 1.000 KM radi svih 18 nedjelja, to bi značilo dodatnih 1.800 KM godišnje”, naveo je ministar.
Ministar Hasičević je istakao da većina lokalnih zajednica koje su tražile izuzeće od zabrane rada nedjeljom nije ispunila uvjete kao što su pad prometa i zaposlenosti. Do sada su samo Visoko i Neum podnijeli zahtjeve za izuzeće zbog turističkih razloga. Novi zakon, kako najavljuje, ukinuće mogućnost lokalnih izuzeća, a svi važeći propisi i uredbe biće stavljeni van snage.
Pojačana kontrola hrane na pumpama
Federalno ministarstvo trgovine donijelo je i Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za trgovine, s naglaskom na prodaju prehrambenih proizvoda na benzinskim pumpama.
“Malo smo pooštrili pravila igre u smislu da zaštitimo prije svega potrošače, da zaštitimo konkurentnost i da više nema tih nejednakih pravila za sudionike na tržištu”, rekao je Hasičević.
Prodaja hrane poput sendviča i kafe nije zabranjena, ali se mora odvijati u objektima sa odgovarajućim registracijama i uslovima.
“Mi se ne možemo igrati zdravljem naših građana tako što će kupovati hranu u nekim nehigijenskim ili kontaminiranim uvjetima”, naglasio je ministar.
