2024: Najtoplija godina u historiji – ali možda najhladnija u vašem životu

Nova istraživanja Copernicus Climate Change Service-a otkrivaju da je 2024. godina bila najtoplija zabilježena u historiji. Ovo je prva godina u kojoj je planeta prešla cilj globalnog zagrijavanja od 1,5 stepeni Celzijusa postavljen Pariškim klimatskim sporazumom.

Međutim, u budućnosti se ova godina neće pamtiti kao posebno topla, već kao jedna od hladnijih godina koje ćete doživjeti. Kako se sagorijevanje fosilnih goriva nastavlja, buduće generacije će sadašnje temperature i vremenske uvjete doživljavati kao “normalne”.

Promjena percepcije – Sindrom promjenjive granice

Fenomen poznat kao sindrom promjenjive granice navodi ljude da se prilagođavaju trenutnim okolišnim uvjetima, zaboravljajući prošlost. Ovaj sindrom može otežati prepoznavanje ozbiljnosti klimatskih promjena i smanjiti društvenu svijest o problemu.

Masashi Soga, ekolog sa Univerziteta u Tokiju, upozorava da ovaj fenomen otežava donošenje kolektivnih odluka:
„Rješavanje klimatskih promjena zahtijeva značajne promjene u ponašanju, a sindrom promjenjive granice može biti prepreka prepoznavanju problema.“

Rekordne temperature i klimatski ekstremi

Već 2023. godina je bila toplija od svih prethodnih zabilježenih, a trend je nastavljen i u 2024. godini. NASA-in klimatolog Gavin Schmidt naglašava da se zagrijavanje ubrzava posljednjih deset godina, a dodatni uticaj dolazi od El Niño fenomena, koji dodatno povećava globalne temperature.

Prognoze sugeriraju da ćemo unutar naredne decenije stalno prelaziti prag od 1,5 stepeni Celzijusa, s mogućnošću zagrijavanja do 3 stepena Celzijusa do kraja stoljeća. Ovo će dovesti do učestalijih ekstremnih vremenskih događaja, uključujući suše, poplave, požare i vrele dane.

Izazovi za buduće generacije

Sindrom promjenjive granice posebno pogađa mlađe generacije, koje teže primijetiti promjene u klimi u odnosu na starije. U bogatijim zemljama, gdje su ljudi manje izloženi direktnim posljedicama klimatskih promjena, ovaj efekt može biti još izraženiji.

Ed Maibach, stručnjak za komunikaciju o klimatskim promjenama, naglašava da ljudi primjećuju promjene u lokalnom vremenu ako dovoljno dugo žive na jednom mjestu. Ipak, promjena percepcije često ne vodi ka djelovanju.

Rješenje: Društvene norme

Iako promjene u ponašanju sporo dolaze, stručnjaci poput Adama Arona smatraju da društvene norme mogu igrati ključnu ulogu. Kada zajednice počnu kolektivno uvoditi promjene, poput prelaska na solarnu energiju, pojedinci će biti skloniji slijediti taj primjer.

Klimatske promjene ostaju najveći izazov našeg vremena, a budućnost zavisi od naše spremnosti da prepoznamo ozbiljnost problema i djelujemo odmah.