Gaza prekrivena zaostalim eksplozivima: Oporavak moguć tek za deceniju

Pojas Gaze prepun je neeksplodiranih ubojnih sredstava nakon više od 40.000 izraelskih zračnih udara, što ovu teritoriju čini praktično „nenastanjivom“, prema navodima američke vlade.

Još u februaru 2025. godine, bivši predsjednik SAD-a Donald Trump predložio je da Sjedinjene Države preuzmu odgovornost za čišćenje zaostalih bombi, uz ambiciozan plan da od Gaze naprave „Rivijeru Bliskog istoka“. No, zadatak uklanjanja smrtonosnih ostataka rata ogroman je i još nije ni počeo.

Izraelske snage nastavile su bombardovanje u martu 2025. nakon propasti primirja u januaru. Ujedinjene nacije su navele da su dvije trećine Gaze ili evakuirane ili pod potpunom kontrolom izraelskih snaga. Bombardovanja su i dalje svakodnevna.

Prema izraelskoj vojsci, do oktobra 2024. godine izvedeno je više od 40.000 zračnih udara, a UN procjenjuje da između 5% i 10% korištenih bombi nije eksplodiralo. Te neeksplodirane naprave skrivene su unutar 50 miliona tona ruševina koje prekrivaju gusto naseljenu Gazu.

“Bili smo obavijeni vatrom i toplotom,” rekao je 15-godišnji Saeed Abdel Ghafour, koji je izgubio vid na jedno oko nakon što je buldožer slučajno aktivirao skriveni eksploziv. Vozač buldožera, Alaa Abu Jmeiza, također je oslijepio na jedno oko i zadobio ozbiljne opekotine i povrede od gelera.

 

Od početka rata 7. oktobra 2023, najmanje 23 osobe su izgubile život, a 162 su povrijeđene zbog eksplozija zaostalih ubojitih sredstava, prema podacima UN-a i nevladinih organizacija. Međutim, pretpostavlja se da je stvarni broj žrtava znatno veći.

Hamas je priznao da je prikupljao neeksplodirana sredstva kako bi ih koristio u borbi, ali istovremeno izražava spremnost na saradnju s međunarodnim organizacijama za njihovo uklanjanje.

Međutim, devet humanitarnih radnika potvrdilo je Reutersu da Izrael ograničava unos deminerske opreme u Gazu. Između marta i jula 2024. izraelske vlasti su odbile zahtjeve za unos više od 2.000 jedinica opreme, uključujući dvoglede, oklopna vozila i kablove za detonacije.

 “Zbog izraelskih ograničenja, proces deminiranja nije ni započet,” rekao je Jeremy Laurence, glasnogovornik Ureda za ljudska prava UN-a, ističući ozbiljne izazove s kojima se humanitarni radnici suočavaju.

 

Prema međunarodnom pravu, Izrael kao okupaciona sila ima obavezu da ukloni ili pomogne u uklanjanju ratnih ostataka. Izraelske vlasti, uključujući vojsku i agenciju COGAT, nisu odgovorile na pitanja o zaostalom oružju niti su pojasnile svoje uloge u čišćenju.

U međuvremenu, američki zvaničnici i dalje izbjegavaju komentarisati ulogu SAD-a u snabdijevanju oružjem, iako su potvrđene isporuke američkih bombi poput Mark 84, koje su među najrazornijima. Eksperti procjenjuju da bi njihova eksplozija mogla uništiti sve unutar sedam metara i ubiti većinu ljudi u radijusu od 31 metra.

 “Šteta u Gazi je kao nakon ogromnog zemljotresa, ali usred tog haosa još uvijek se nalazi na hiljade bombi,” rekao je Greg Crowther iz organizacije Mines Advisory Group (MAG).

Prema procjenama “protection cluster” grupe UN-a i nevladinih organizacija, potpuno uklanjanje bombi moglo bi potrajati i do deset godina i koštati oko 500 miliona dolara, čak i uz punu saradnju izraelske strane.

Uslovi na terenu dodatno otežavaju posao — eksplozivna sredstva mogu biti zakopana duboko ispod ruševina, a mnogi lokalni stanovnici prisiljeni su živjeti iznad ili pored neeksplodiranih bombi. Neki, poput stanovnika Khan Younisa, tvrde da se ispod njihovih zgrada nalaze bombe koje vlasti ne mogu ukloniti.

Palestinske vlasti priznaju da nemaju potrebnu opremu za sigurno uklanjanje bombi. Od početka rata ubijen je 31 pripadnik inžinjerske jedinice policije koja radi na razminiranju, dok je 22 ranjeno.

Humanitarne organizacije traže međunarodni pristup kako bi pokrenule deminiranje, ali im je potrebna izraelska dozvola za vize, opremu i vozila. U međuvremenu, jedino što mogu je obilježiti opasna mjesta i podizati svijest, naročito među djecom.

 “Ovo je najteža humanitarna situacija i tehnički najzahtjevniji teren na kojem sam ikad radio,” rekao je Gary Toombs, stručnjak za uklanjanje eksplozivnih sredstava s 30-godišnjim iskustvom u Iraku, Siriji, Ukrajini i Libanu.

ACLED podaci pokazuju da su izraelski zračni udari u Gazi učestaliji nego u Mosulu tokom bitke 2016–2017. godine, a šteta i posljedice za stanovništvo dalekosežnije.

Do sada je pronađeno na hiljade bombi, uključujući i američke Mark 80 serije. Dvije takve bombe novinari Reutersa su zatekli u Khan Younisu, okružene trakom upozorenja. Njihovo prisustvo predstavlja stalnu prijetnju u jednoj od najgušće naseljenih oblasti svijeta.