Naučnici oživjeli organizam star preko 7000 godina sa dna Baltičkog mora

Tim istraživača u Njemačkoj uspio je oživjeti ćelije algi pronađene zakopane na dnu Baltičkog mora, gdje su mirovale više od 7.000 godina. Ovaj podvig pruža fascinantan uvid u izdržljivost života i otvara nove mogućnosti u oblasti “ekologije uskrsnuća”.

Hiljadugodišnje mirovanje i čudesno buđenje

Milenijumima su ove ćelije bile zarobljene ispod slojeva sedimenta, bez pristupa kiseoniku ili svjetlosti. Međutim, nakon što su vraćene u povoljne uslove, pokazale su potpunu funkcionalnu obnovu, izvijestili su istraživači u studiji objavljenoj u časopisu The ISME Journal. Počele su ponovo proizvoditi kiseonik i razmnožavati se kao da se ništa nije dogodilo.

Prema navodima tima, ovo je najstariji poznati organizam iz vodenih sedimenata koji je uspješno oživljen iz stanja mirovanja.

Glavna autorica studije, Sarah Bolius s Leibniz instituta za istraživanje Baltičkog mora, izjavila je:

Nevjerovatno je da uskrsle alge ne samo da su ‘nekako preživjele’, već očigledno nisu izgubile ništa od svoje ‘kondicije’, tj. svoje biološke sposobnosti za funkcionisanje. One rastu, dijele se i vrše fotosintezu poput svojih modernih potomaka.

Tajna dugovječnosti na dnu mora

Organizmi ulaze u stanje mirovanja kako bi preživjeli nepovoljne uslove okoline, skladišteći energiju i smanjujući metabolizam. Na primjer, sisari poput ježeva to postižu hibernacijom.

Međutim, specifični uslovi u Baltičkom moru omogućili su nekim algama da prežive daleko duže nego što bi to uobičajeno stanje mirovanja dozvolilo. Kada postanu dormantne, ćelije fitoplanktona tonu na dno okeana, gdje ih postepeno prekrivaju slojevi sedimenta.

Najnoviji uzorci izvučeni su s dubine od skoro 240 metara (800 stopa), iz područja poznatog kao Istočna Gotlandska dubina (Eastern Gotland Deep). Vode u ovom području smatraju se anoksičnim, što znači da praktično nemaju kiseonika, posebno na najvećim dubinama. Bez kiseonika, proces raspadanja ne može započeti. Istovremeno, morsko dno djeluje kao štit od sunčeve svjetlosti, koja bi inače mogla oštetiti dormantne ćelije algi.

Vremenska kapsula i potencijal za istraživanje

Ukupno su alge iz devet različitih uzoraka uspješno obnovljene nakon što su ih istraživači vratili u povoljne uslove. Starost najstarijeg uzorka procijenjena je na 6.871 godinu (plus-minus 140 godina). Bolius navodi da su ovu procjenu mogli dati s velikom pouzdanošću zahvaljujući “jasnoj stratifikaciji” (slojevitosti) sedimenta.

Takvi depoziti su poput vremenske kapsule koja sadrži vrijedne informacije o prošlim ekosistemima i biološkim zajednicama koje su ih naseljavale, njihovom razvoju populacije i genetskim promjenama, rekla je Bolius.

Upravo u tome leži najveći potencijal ovog otkrića. Bolius vjeruje da će oživljavanjem dormantnih organizama naučnici moći saznati više o okolini u periodu kada su oni prvobitno živjeli, uključujući salinitet vode, nivo kiseonika i temperaturne uslove.

Činjenica da smo zaista uspjeli uspješno reaktivirati tako stare alge iz mirovanja važan je prvi korak u daljem razvoju alata ‘Ekologije uskrsnuća’ u Baltičkom moru. To znači da je sada moguće provoditi ‘eksperimente vremenskog skoka’ u različite faze razvoja Baltičkog mora u laboratoriji, dodala je Bolius.