Cijene nafte rastu zbog carinskih izuzeća i oporavka kineskog uvoza

Cijene nafte zabilježile su rast od oko 1% u ponedjeljak, potaknute odlukom SAD-a o izuzeću nekih proizvoda od carina te podacima iz Kine koji ukazuju na značajan oporavak uvoza sirove nafte u martu. Ipak, dalji rast cijena ograničen je zabrinutošću da bi trgovinski rat između Sjedinjenih Država i Kine mogao oslabiti globalni ekonomski rast i time smanjiti potražnju za gorivom.

Faktori koji utiču na cijene

Fjučersi nafte tipa Brent porasli su za 63 centa, ili 1%, na 65,39 dolara po barelu do 10:26 GMT. Američka West Texas Intermediate (WTI) nafta poskupila je za 64 centa, ili 1%, na 62,14 dolara po barelu.

Harry Tchilinguirian, globalni šef istraživanja u Onyx Capital Group, komentarisao je situaciju:

Vijesti o izuzećima od carina pomogle su podići raspoloženje na tržištima. Ali još uvijek postoji mnogo krhkosti; imate rizik politike oko ovog nestalnog pristupa trgovini koji nastavlja opterećivati tržišta.

Krajem prošle sedmice, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa odobrila je izuzeća od visokih carina za pametne telefone, računare i neke druge elektroničke proizvode koji se uglavnom uvoze iz Kine. Ovo je bila posljednja u nizu političkih odluka koje su prvo nametale carine, a zatim ih povlačile, stvarajući neizvjesnost za investitore i poslovni svijet. Trump je u nedjelju najavio da će tokom sljedeće sedmice objaviti carinsku stopu na uvoz poluprovodnika.

Podaci iz Kine i prognoze analitičara

Podaci objavljeni u ponedjeljak pokazali su da je kineski uvoz sirove nafte u martu naglo skočio u odnosu na prethodna dva mjeseca, te je bio za skoro 5% veći nego godinu dana ranije. Ovaj rast potaknut je iranskom naftom i oporavkom ruskih isporuka.

Uprkos trenutnom rastu, cijene Brent i WTI nafte izgubile su oko 10 dolara po barelu od početka mjeseca, a analitičari su snizili prognoze cijena nafte zbog intenziviranja trgovinskog rata između dvije najveće svjetske ekonomije.

Investicijska banka Goldman Sachs očekuje da će Brent u prosjeku koštati 63 dolara, a WTI 59 dolara do kraja 2025. godine. Za 2026. godinu predviđaju dalji pad na 58 dolara za Brent i 55 dolara za WTI. Također, procjenjuju da će globalna potražnja za naftom u četvrtom kvartalu 2025. porasti za samo 300.000 barela dnevno (bpd) u odnosu na isti period prethodne godine, pri čemu se očekuje da će usporavanje potražnje biti najizraženije kod sirovina za petrohemijsku industriju.

Struktura tržišta također ukazuje na zabrinutost zbog prevelike ponude. Razlika u cijeni Brent nafte između decembra 2025. i decembra 2026. prešla je u “contango” (stanje gdje su cijene za buduće isporuke više od trenutnih), što investitori tumače kao znak viška ponude i brige oko potražnje, navodi BMI, dio Fitch Solutions.

Ostali faktori: Broj bušotina i geopolitika

Kao znak da se kompanije pripremaju za mogući pad potražnje, broj aktivnih naftnih i gasnih bušotina u SAD-u pao je treću sedmicu zaredom, prema podacima kompanije za naftne usluge Baker Hughes.

Potencijalnu podršku cijenama nafte mogla bi pružiti geopolitička situacija. Američki sekretar za energetiku Chris Wright izjavio je u petak da bi Sjedinjene Države mogle zaustaviti iranski izvoz nafte kao dio Trumpovog plana pritiska na Teheran zbog njegovog nuklearnog programa. Međutim, obje zemlje održale su “pozitivne” i “konstruktivne” razgovore u Omanu u subotu i dogovorile se da se ponovo sastanu sljedeće sedmice, rekli su zvaničnici tokom vikenda.

Analitičari ING-a u bilješci navode:

Ovo može pomoći u uklanjanju dijela rizika od sankcija koji utiče na tržište nafte, posebno ako se razgovori nastave kretati u pravom smjeru.