Zlato dostiglo novi rekord usred tenzija oko carina

Cijena zlata skočila je u ponedjeljak na novi istorijski maksimum, potaknuta zabrinutošću investitora zbog naglih promjena u američkoj trgovinskoj politici, prije nego što je blago korigovana.

Plemeniti metal je nakratko premašio vrijednost od 3.245 dolara po unci, nadmašivši prethodni rekord postavljen u petak. Ovim je nastavljen snažan rast zlata, koje je prošle sedmice ojačalo za više od 6%, podržano kontinuiranom slabošću američkog dolara.

Međutim, cijena se kasnije povukla s tih vrhunaca. U trenutku pisanja, fjučersi na zlato bili su stabilni na 3.244,70 dolara po unci, dok je spot cijena pala za 0,3% na 3.231,03 dolara po unci.

Chris Weston, šef istraživanja u Pepperstone Group, komentarisao je situaciju:

Čini se da je zlato očigledan korisnik debata koje bjesne oko američkog dolara, i svjedočili smo cijeni zlata u apsolutnom ‘zvijerskom’ modu.

Rast cijene zlata podupire obnovljena potražnja za sigurnim utočištem (safe haven demand), dok se tržišta suočavaju s pogoršanim izgledima za globalnu trgovinu nakon što je Donald Trump intenzivirao carine na kinesku robu, uprkos selektivnim izuzecima za potrošačku elektroniku.

Investicijska banka Goldman Sachs (GS) podigla je u nedjelju svoju prognozu cijene zlata za 2025. godinu na 3.700 dolara po unci, sa prethodnih 3.300 dolara – što je treća revizija naviše ove godine. Banka kao razloge navodi povišene geopolitičke rizike i povećanu potražnju za zaštitom od ekonomskih padova (hedging). U ekstremnijem scenariju, navode, zlato bi moglo dostići čak 4.500 dolara po unci do kraja 2025. godine. Banka također naglašava ulogu zlata kao zaštite od rastućih rizika recesije u SAD-u.

Kretanje funte (GBP)

Britanska funta (GBPUSD=X) ojačala je u ponedjeljak, porasvši za 0,5% na 1,2852 dolara, kao reakcija investitora na odluku Bijele kuće da izuzme potrošačku elektroniku, uključujući pametne telefone i laptope, iz novih američkih carina na kineski uvoz. Ovaj potez tržišta su uglavnom protumačila kao deeskalaciju trgovinskih tenzija između dvije najveće svjetske ekonomije, pružajući olakšanje usred strahova od globalne recesije.

Dolar je nastavio slabiti, pri čemu je dolarski indeks (DX-Y.NYB), koji mjeri vrijednost američke valute u odnosu na korpu šest glavnih valuta, pao za 0,7% na 99,36, najniži nivo od aprila 2022. godine.

U odvojenoj mjeri, američki predsjednik najavio je planove za uvođenje carina koje ciljaju poluprovodnike u narednoj sedmici, iako je signalizirao fleksibilnost za neke kompanije unutar sektora.

Željeli smo to pojednostaviti za mnoge druge kompanije, jer želimo praviti naše čipove i poluprovodnike i druge stvari u našoj zemlji, rekao je Trump novinarima u avionu Air Force One.

Ovi događaji dolaze u trenutku kada je Kina uvela uzvratne carine na američku robu, podižući dažbine na 84% uvoza, dok je Washington nametnuo carine na kineske proizvode na rekordnih 145%. Analitičari upozoravaju da bi, uprkos djelimičnim izuzecima, ove mjere mogle nastaviti podrivati povjerenje investitora u otpornost američke ekonomije, posebno s obzirom na njenu ovisnost o određenim kritičnim materijalima iz Kine.

Funta je također ojačala u odnosu na euro (GBPEUR=X), porasvši za 0,3% na 1,1544 eura, podržana opštom slabošću dolara i poboljšanim raspoloženjem nakon izuzeća od carina.

Cijene nafte (Oil)

Cijene nafte ostale su stabilne u ponedjeljak, krećući se neznatno iznad četvorogodišnjih minimuma, dok su tržišta vagala najnovije događaje u američko-kineskom trgovinskom sporu i znakove diplomatskog napretka između Washingtona i Teherana.

Cijena nafte tipa Brent (BZ=F) porasla je za 0,3% na 64,95 dolara po barelu u vrijeme pisanja. Američka West Texas Intermediate (WTI) nafta (CL=F) poskupila je za 0,3% na 61,69 dolara po barelu.

Cijene sirove nafte bile su pod stalnim pritiskom posljednjih sedmica, oštro pale u aprilu jer su eskalirajuće trgovinske tenzije između SAD-a i Kine obnovile strahove od globalne recesije, umanjujući izglede za potražnjom energije.

Međutim, investitori su našli određeno ohrabrenje u izvještajima o “konstruktivnim” razgovorima između američkih i iranskih zvaničnika.