Trumpove carine pomažu Ankari i Kairu u utrci za maslinovo ulje
Podijeli vijest
Odluka bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa da uvede carine od svega 10 posto na proizvode iz Turske i Egipta mogla bi u značajnoj mjeri izmijeniti odnose snaga na tržištu maslinovog ulja u SAD-u, upozoravaju grčki proizvođači. Ove carine, koje se odnose na čitavu EU u visini od 20 posto, dodatno otežavaju položaj evropskih izvoznika, a istovremeno otvaraju vrata konkurenciji s istoka Mediterana.
Na konferenciji o jestivim uljima koju je organizovala kompanija Soyamills, stručnjaci iz industrije izrazili su zabrinutost zbog ovih promjena. Prema podacima iz 2024. godine, grčki izvoz maslina u SAD vrijedio je 201 milion eura, dok je maslinovo ulje dostiglo 75 miliona eura, uključujući 65 miliona eura ekstra devičanskog ulja. Iako relativno skromne u globalnim okvirima, ove brojke predstavljaju višegodišnji trud grčkih proizvođača da osvoje dio američkog tržišta.
“Za sada se stvara nepovoljna situacija za grčke proizvode u odnosu na proizvode najvećih konkurenata”, rekao je Statis Javroglu, izvršni direktor kompanije Soyamills, dodajući kako se nadaju mogućim pregovorima o izuzeću maslinovog ulja iz carinskog režima.
Zanimljivo je da su među ključnim konkurentima sada Turska, Tunis i Egipat – dok su nekada dominirali Španija i Italija. Prema riječima Dimitrisa Dambasinasa iz firme Hellenic Fine Oils, Turska je posljednjih godina ostvarila značajan napredak u kvaliteti i količini izvoza, udvostručivši svoj udio u američkom uvozu i pretekavši Grčku.
“Nije slučajno što je tursko maslinovo ulje za samo nekoliko godina udvostručilo svoj udio u američkom tržištu. Sada će imati još veću ekonomsku prednost nad evropskim proizvodima”, upozorio je Dambasinas.
Prema podacima Međunarodnog savjeta za maslinarstvo, u periodu od 2018. do 2024. godine SAD su godišnje uvozile u prosjeku 373.000 tona maslinovog ulja, što ih čini najvećim svjetskim uvoznikom. Najveći udio i dalje drže Španija (34%) i Italija (31%), dok Tunis (15%), Turska (6%) i Grčka (3%) bilježe niže procente.
U ovakvom tržišnom kontekstu, istaknuta je potreba za hitnom strateškom podrškom grčkim proizvođačima. Italija i Španija već razmatraju moguće mjere pomoći vlastitom izvozu kako bi zaštitile pozicije koje su godinama gradile na američkom tržištu.
