Zbog nacionalne bezbjednosti razmišlja se o zabrani kineskih dronova u SAD-u

Kancelarija za bezbjednost i industriju američkog Ministarstva trgovine razmišlja o novom pravilu kojim bi se ograničili ili zabranili kineski dronovi u Sjedinjenim Američkim Državama zbog strahova za nacionalnu bezbjednost. Kineske kompanije, a naročito gigant DJI koji dominira industrijom, čine više od 75 posto tržišta dronova u SAD-u, uključujući i više od 90 posto dronova za hobiste. Zabrana bi mogla ozbiljno utjecati na industriju, izazivajući veliki vakuum.

Odluku o eventualnim restrikcijama moraće donijeti administracija novog američkog predsjednika Donalda Trampa. Koji su problemi i potencijalni ishodi?

Kako je Kina preuzela vodeću poziciju u industriji dronova

Početkom 2010-ih nekoliko velikih američkih kompanija takmičilo se na domaćem tržištu dronova. Među njima su bili 3D Robotics, Skydio i Teal. Ipak, kineska kompanija DJI je uspjela nadmašiti konkurenciju. Njihov dron Phantom, predstavljen u januaru 2013. godine, bio je izuzetno jednostavan za korištenje, čineći fotografiju iz vazduha dostupnom široj javnosti.

DJI je povećao proizvodnju integrirajući komponente i kamere u svoje dronove, omogućujući im da proizvode visokokvalitetne uređaje po konkurentnim cijenama. Kompanija je ulagala u istraživanje i razvoj, zapošljavajući tim inženjera koji su razvijali napredan softver.

DJI se proširio na nova tržišta, postavši omiljen među hobistima, fotografima i filmašima. Teže verzije njihovih dronova našle su primjenu u industriji, poljoprivredi i hitnim službama. Najnoviji model Neo (koji košta manje od 200 dolara) cilja na ljude koji žele jednostavne dronove za snimanje selfie videa. Endgadget ga je proglasio “kamerom godine.”

Suočene s brzinom inovacija i sposobnošću DJI-a da ponudi napredne proizvode po niskim cijenama, američke kompanije su se povukle s tržišta dronova za hobiste i okrenule se sigurnijim vladinim ugovorima.

Zašto nisu sigurni u vojsci

DJI-ovi kvadkopteri, poput modela Mavic, koji se mogu sklopiti i stanu u džep, brzo su postali popularni među vojnim korisnicima. Jednostavni su za korišćenje i jeftini u poređenju s vojnim dronovima. Izrael je 2017. godine distribuirao ove dronove svojoj vojsci.

Međutim, iste godine američka vojska zabranila je korišćenje DJI dronova, navodeći “povećanu svijest o kibernetičkim slabostima.” Sljedeće godine, Pentagon je izdao opštu zabranu svih komercijalnih dronova u vojsci, sličnog razloga. Zakon je predvidio neke izuzetke, ali zabrinutosti nisu nestale.

DJI nije olako shvatio ove izazove. Kada je Pentagon dodao DJI na listu “kineskih vojnih kompanija,” kompanija je podnijela tužbu, tvrdeći da “nije u vlasništvu niti pod kontrolom kineske vojske.”

Senat se nije dao uvjeriti, pa je DJI dobio godinu dana da dokaže da ne predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti, prije nego što Ministarstvo trgovine uvede nova pravila.

Prijetnja koju dronovi predstavljaju

Koliko su stvarni rizici povezani s kineskim dronovima? Iako neće direktno napadati, Ministarstvo trgovine SAD-a želi dobiti uvid u stvarne prijetnje prije donošenja odluke o novim pravilima.

Pitanje je, “Da li korišćenje kineskih dronova predstavlja prekomjeran rizik od sabotaže ili subverzije dizajna, proizvodnje, distribucije, instalacije, upravljanja ili održavanja komunikacijske tehnologije u SAD-u?” Takođe, razmatra se pitanje predstavljaju li dronovi prijetnju za ključnu infrastrukturu ili digitalnu ekonomiju SAD-a.

Najveći problem je što dronovi često komuniciraju s proizvođačem putem interneta, a kompanije redovno izdaju ažuriranja. Ovo omogućava proizvođačima, a posredno i kineskoj vladi, pristup podacima o letovima dronova, uključujući informacije o lokaciji i vremenu. U teoriji, proizvođači mogu preuzeti slike sa dronova u svrhu špijunaže.

Moguće blokade letova nad određenim područjima

Realističniji scenario je da bi ažuriranja mogla uključivati podatke ili uputstva koja bi spriječila dronove da lete u određenim područjima. Ova uputstva obično blokiraju letove u okolini aerodroma i drugih osjetljivih lokacija, ali mogu obuhvatiti i šira područja. Godine 2017. DJI je uveo blokadu letova nad velikim dijelovima Sirije i Iraka zbog izvještaja da ISIS koristi njihove dronove za napade.

Dronovi za hobiste nisu problem. Oni se široko koriste u poljoprivredi, za analizu infrastrukture i praćenje prirodnih katastrofa. Neki modeli dronova počeli su se koristiti za isporuke medicinskih i drugih potrepština, što će vjerovatno rasti u narednim godinama. No, niko ne želi da neprijatelj ima mogućnost da onesposobi ove kapacitete kad god poželi.

Kina negira kontrolu

DJI i druge kineske kompanije tvrde da nisu pod kontrolom kineske vlade. Ipak, američke vlasti postavljaju pitanje o mogućnosti špijuniranja i subverzije putem njihove tehnologije. U martu bi nova američka administracija mogla odlučiti da to nije tačno i uvesti pravilo koje bi zabranilo njihov uvoz u SAD.

Šta ako?

Nakon zabrane DJI dronova, Pentagon je pokrenuo projekt Blue UAS, koji omogućava vojsci da bira sigurne, potvrđene američke dronove. Ovaj projekt osnažuje američku industriju, ali po višoj cijeni. Trenutno, nijedna američka kompanija ne može konkurirati DJI-u.

Američka industrija dronova je u usponu, a svi se oslanjaju na efikasne, jeftine komponente proizvedene u Kini. DJI-jev FlyCart 30, koji može nositi do 30 kilograma na udaljenost od 16 kilometara, dostupan je po cijeni od 20.000 dolara. Nijedan proizvođač izvan Kine trenutno ne nudi sličnu tehnologiju.

Pitanje je da li će američke kompanije uspjeti popuniti prazninu na tržištu, ili će zbog velikih izazova i konkurencije s Kinom, jednostavno odustati.