Predsjednik Finske Alexander Stubb, čija zemlja dijeli granicu s Rusijom u dužini od 1.300 kilometara, ne dijeli strahove o mogućem ruskom napadu na NATO. U razgovoru za njemački Bild, Stubb je osporio upozorenja iz Njemačke o potencijalnom napadu i pozvao na smiren pristup hibridnim prijetnjama, ali je jasno istakao da Rusija mora biti poražena.

„Ne vjerujem da bi Rusija ikada htjela napasti najmoćniji vojni savez na svijetu, NATO“, rekao je Stubb.

Kada je riječ o upozorenjima njemačkog ministarstva odbrane i Bundeswehra da bi Rusija do 2029. godine mogla postati sposobna za napad na teritoriju NATO-a, Stubb je kazao kako je lijepo ako neko posjeduje „kristalnu kuglu“, ali da on ne vidi dokaze ni činjenice koje bi to potvrdile.

Dodao je kako smatra da Rusija nikada ne bi željela napasti najmoćniji vojni savez na svijetu te da, iako ne poziva na opuštanje, uvijek treba biti spreman za najgore kako bi se to spriječilo.

Naglasio je da Finska raspolaže obavještajnim podacima i odvraćanjem koje je „snažnije od odvraćanja bilo koje druge vojne sile bilo gdje u svijetu“, a temelji se na konvencionalnim snagama, raketama i nuklearnom oružju. „Ni za jednu silu na svijetu nema smisla da stavlja odlučnost ovog saveza na probu.“

Kina i mogućnost ruskog nuklearnog udara

Finski predsjednik skeptičan je i prema mogućnosti da Rusija upotrijebi nuklearno oružje u Ukrajini.

„Ovog ljeta kineski ministar vanjskih poslova posjetio me je i pokrenuo sam tu temu. On je rekao: ’Nikada nećemo dozvoliti da se to dogodi.‘ I mislim da je to prilično efikasno odvraćanje.“

Stubb smatra da je cilj ruskog „informacionog ratovanja“ širenje straha u Evropi. „Rusija želi da mi Evropljani sjedimo ovdje i raspravljamo: Da li će Rusija eskalirati? Da li će upotrijebiti nuklearno oružje? Da li će Rusija napasti NATO i Evropu?“

Prema njegovim riječima, mogućnosti Rusije za dalju eskalaciju trenutno su prilično ograničene. „Jedino čime Rusija još može eskalirati jeste mobilizacija. A mobilizacija bi, mislim, imala unutrašnjopolitičke posljedice u Rusiji.“

Ipak, Stubb smatra da je mobilizacija u Rusiji na jesen vjerovatna. „Ako pogledate zakone koje sada usvajaju – u suštini se radi o zatvaranju granica i ograničavanju slobode kretanja – onda je to pokazatelj. Jer istina je da ovim tempom više ne mogu još dugo održavati svoje ratne napore.“

Prema riječima finskog predsjednika, ruska vojska mjesečno gubi između 30.000 i 35.000 vojnika, dok se istovremeno regrutuje samo 27.000 novih. „Dakle, imaju sve manje vojnika u sve složenijoj situaciji.“ Zbog toga Stubb smatra malo vjerovatnim i napad na drugu zemlju. „Da bi sada odjednom mogli mobilisati snage za dva fronta – to jednostavno ne vidim.“

„Nikada ne treba potcijeniti koliko ekonomskih teškoća Rusi mogu podnijeti“

Uprkos ekonomskim i vojnim problemima u Rusiji, Stubb ne očekuje da će predsjednik Vladimir Putin odustati. „Ne mislim da će Rusija završiti ovaj rat zbog ekonomskog pada. Nikada ne treba potcijeniti koliko ekonomskih teškoća Rusi mogu podnijeti.“

Prema njegovim riječima, ni inflacija, ni bankarska kriza, ni nivo kamatnih stopa neće okončati rat, kao ni veliki gubici ruskih vojnika. „Ali ono što bi moglo biti kap koja će preliti čašu jeste ako oni steknu osjećaj da je sadašnji režim ugrožen.“

„Rusija ima strpljenja, Rusija ima izdržljivost. Rusija zato mora zaključiti da – kako god definisala sopstvenu pobjedu – nastavak ovog rata više nije prednost za režim.“

Stubb je ocijenio da se Kremlj već sada nalazi „u neprijatnoj situaciji“.

Sasvim drugačije finski predsjednik gleda na Kijev.

„Ukrajina se danas nalazi u snažnijoj i boljoj poziciji nego u bilo kom drugom trenutku ovog rata – vojno, politički i finansijski.“

Stubb je dodao: „Ukrajina ima prednost i pobijedit će u ovom ratu.“

Na pitanje šta za njega predstavlja pobjedu, odgovorio je: „Ako preživite, ako ostanete nezavisni, ako ostanete suverena država – onda je to pobjeda.“

„Ako Ukrajina izgubi, mi gubimo“

Podrška Ukrajini je za Stubba istovremeno ulaganje u sopstvenu sigurnost. „Moramo shvatiti, vi u Njemačkoj i mi u Finskoj, da je Ukrajina najbolja sigurnosna garancija koju imamo u odnosu na Rusiju. Ako Ukrajina izgubi, mi gubimo.“

Govoreći o pokušajima napada dronovima na aerodrom Leipzig/Halle, Stubb je pozvao na uzdržan odgovor. „Smatram da je vrlo važno da u takvim stvarima ostanemo hladne glave.“ Prema njegovim riječima, Njemačka bi mogla javno saopćiti da zna ko stoji iza napada i Rusiji diplomatskim putem uputiti poruku.

Stubb je pozdravio i iznenadnu i zagonetnu posjetu direktora CIA Johna Ratcliffea Moskvi. „Mislim da je to dobro. Zaista. Mislim da mora postojati dijalog.“ Ocijenio je da je ispravno što su Amerikanci i Rusi u kontaktu „u različitim formatima“. „Nadam se da je i američka vojska u razgovoru s ruskom vojskom.“

Ratcliffe je u utorak stigao u Moskvu i razgovarao s ruskim zvaničnicima. Prema izvještajima različitih medija, šef američke obavještajne službe pokušao je uvjeriti Kremlj da izbjegne dalju eskalaciju rata u Ukrajini i da započne mirovne pregovore.

Uprkos ruskim hibridnim napadima, Stubb smatra da Evropa treba potražiti kontakt s Kremljom. „Mislim da neko u Evropi mora ponovo uspostaviti dijalog s Rusijom kako bismo razumjeli šta se tamo dešava. Moramo razgovarati na političkom nivou.“

Njegova „velika briga zbog ove trenutne tišine prema Rusiji“ jeste mogućnost da se u Moskvi stvore iluzije o tome „šta se dešava u Evropi“. Drugim riječima, Moskva bi mogla pretpostaviti da nastaju nove prijetnje koje u stvarnosti ne postoje.