Kada se pomisli na rat, mnogi zamišljaju tenkove na granici, rakete na nebu i vojnike u pokretu. Ipak, stručnjaci za sigurnost ističu da bi Rusija, ukoliko bi htjela testirati NATO, mogla djelovati na potpuno drugačiji način.

Umjesto velike ofanzive na Evropu, u obzir dolaze tajne operacije, sabotaže ili ograničeni prodori koji bi Alijansu mogli dovesti u nezgodan položaj. Njemački Bild izdvaja najčešće analizirane scenarije.

Prvi udar mogao bi doći iz dubina mora. Rusija posjeduje specijalne jedinice i podmornice koje mogu djelovati u blizini ključne podmorske infrastrukture.

Na meti bi se mogle naći komunikacijske i energetske veze, cijevi te postrojenja na moru. Ako bi više važnih kablova bilo prekinuto istovremeno, to bi moglo izazvati ozbiljne poremećaje u komunikacijama, snabdijevanju energijom i trgovini.

Dodatni problem je što bi u slučaju sabotaže na otvorenom moru u početku bilo teško utvrditi ko stoji iza napada.

Narva u Estoniji

Naoružane osobe iznenada se pojave u gradu koji pripada NATO-u, dok Moskva negira bilo kakvu umiješanost. To je suština takozvanog scenarija iz Narve.

U estonskom gradu Narvi, koji se nalazi na granici s Rusijom, već se godinama razmatra mogućnost prikrivene operacije po uzoru na Krim: vojnici bez oznaka, podsticanje nereda, separatisti te istovremena poricanja iz Kremlja.

Čak 90 posto stanovnika Narve govori ruski, a grad je smješten uz rusku granicu.

Prodor na Baltik

Ko kontroliše Gotland, ugrožava jedno od ključnih strateških područja Baltičkog mora. Zbog toga se švedski ostrvo, kao i finska Alandska ostrva, redovno spominje u ratnim analizama.

Rusija bi mogla izvesti iznenadni napad i na tim ostrvima postaviti sisteme za protivvazdušnu odbranu i protivbrodske rakete. To bi znatno otežalo slanje pojačanja NATO-a u baltičke zemlje.

Sljedeća potencijalna krizna žarišta je Svalbard. To ostrvo pripada Norveškoj, članici NATO-a, ali ima poseban status prema međunarodnom pravu, a Rusija na njemu ima svoje naselje Barentsburg.

Stručnjaci upozoravaju da bi Moskva mogla izazvati krizu tvrdnjama o kršenju sporazuma ili potrebi da zaštiti ruske građane. Cilj bi mogao biti pritisak na Norvešku ili zauzimanje strateških tačaka.

Nedaleko od Svalbarda nalazi se jedno od vojno najznačajnijih područja Rusije – poluostrvo Kola, gdje su smješteni važni objekti Sjeverne flote i nuklearnog odvraćanja s mora.

Kalinjingrad

Ruske snage napreduju iz Bjelorusije prema Kalinjingradu i kopnenim putem odsijecaju baltičke države od ostatka NATO-a.

To je scenarij koji se odnosi na Suvaljski koridor, uski pojas između Bjelorusije i ruske eksklave Kalinjingrad. Ako bi Rusija uspjela u brzom prodoru, mogla bi pokušati stvoriti svršen čin prije dolaska većih pojačanja.

Zbog toga se Suvaljski koridor već godinama nalazi među ključnim scenarijima mogućeg direktnog sukoba Rusije i NATO-a.

Autor teksta naglašava da nijedan od tih scenarija nije poznati ruski plan napada. Riječ je o simulacijama i analizama rizika koje su pripremili stručnjaci.

Oni, međutim, pokazuju gdje vojni analitičari, obavještajne službe i sigurnosni stručnjaci vide najveće slabosti Evrope.