U Kini je izveden revolucionaran medicinski zahvat tokom kojeg su pacijentu, koji je bio klinički mrtav, presađeni jetra i bubrezi genetski modificirane svinje. Funkcije organa održavane su gotovo pet dana, a u prva 24 sata nisu zabilježeni znaci odbacivanja, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu “Med”.

Većina dosadašnjih ksenotransplantacija uključivala je samo jedan organ, a samo je mali broj ljudi primio svinjske organe poput srca, bubrega i dijelova jetre. Klinička ispitivanja na živim pacijentima trenutno se provode u Sjedinjenim Državama i Kini.

“Do sada su samo dijelovi svinjske jetre bili transplantirani osobi”, izjavio je kliničar-naučnik Xuyong Sun, koji je predvodio ovaj najnoviji postupak u Drugoj pridruženoj bolnici Medicinskog univerziteta Guangsi u Naningu.

Prema Leonardu Rielli, transplantacija svinjskih bubrega i jetre u istoj proceduri predstavlja jedinstven medicinski poduhvat. Studija pokazuje da su ksenotransplantacije više organa moguće, a naučnici istražuju upotrebu svinjskih organa kao potencijalno rješenje za hronični nedostatak donorskih organa.

Pacijent je bolovao od teške hronične bolesti bubrega i doživio krvarenje u mozgu prije nego što su ljekari potvrdili moždanu smrt. Njegova jetra bila je zdrava pa je transplantirana živoj osobi.

Svinja čiji su organi korišteni imala je šest izmjena u genomu – dodata su tri ljudska gena kako bi se smanjio rizik od problema sa zgrušavanjem krvi, a uklonjena su tri svinjska gena kako bi se spriječilo odbacivanje.

Unutar 19 sati od transplantacije, svinjska jetra počela je lučiti žuč i pokazivati znake normalnog funkcionisanja. Nivo otpadnih tvari kreatinina i uree, koji je bio povišen zbog bolesti bubrega, vratio se u normalu nakon primitka svinjskih bubrega.

Međutim, 36 sati nakon operacije uočeni su rani znaci odbacivanja – svinjske ćelije u jetri i bubrezima postepeno su zamjenjivane ljudskim ćelijama, a pojavila su se i mala područja odumiranja tkiva i zgrušavanja krvi.

Autori su primijetili povišen nivo imunih ćelija S100A12+ u transplantiranim organima, koje su povezane s upalom. Oni sugerišu da bi se ove ćelije mogle ciljano tretirati lijekovima kako bi se smanjio rizik od dugoročnog odbacivanja.

Riella napominje da je malo vjerovatno da će multiorganske ksenotransplantacije postati uobičajene u skorije vrijeme, jer su i transplantacije više ljudskih organa već komplikovane i visokorizične.

Ipak, ovaj postupak bi mogao pomoći osobama s otkazivanjem jetre koje često dovodi i do prestanka rada bubrega.

Tim istraživača poručuje da će prije operacija na živim ljudima biti izvedene dodatne procedure na klinički mrtvim osobama i živim majmunima. Također je potrebno potvrditi da ne postoji rizik od prenošenja virusa ili bakterija sa svinjskih organa na ljude.