LJ Jones iz Britanskog udruženja za savjetovanje i psihoterapiju upozorava da su ovakve reakcije česte kod dugotrajnog izlaganja velikoj vrućini. Ona navodi da toplotni talas dodatno opterećuje organizam, ubrzava puls, remeti san i povećava šansu za dehidrataciju, a sve to može pojačati fizičke senzacije koje se povezuju s anksioznošću.

Posebno su pogođene osobe koje već imaju anksiozne poremećaje, depresiju, napade panike ili povećanu osjetljivost na vanjske podražaje, prenosi Metro.

Dodatni izazov predstavlja osjećaj gubitka kontrole. Ljudi su zabrinuti za vlastito zdravlje, za ranjive članove porodice i kućne ljubimce, ali i za moguće pogoršanje klimatskih prilika, ističe Džouns.

Kada ljudi nemaju efikasan način da se sklone od vrućine, razumljivo je da počnu osjećati zarobljenost u vlastitim domovima, dodaje ona.

Psihološki pritisak ne stvara samo visoka temperatura, već i osjećaj nemoći da se s njom izbore, napominje ljekar Asim Čima. On upozorava i na lijekove koji mogu smanjiti toleranciju na vrućinu.

Asim Čima navodi da pojedini antidepresivi, uključujući SSRI, SNRI i triciklične antidepresive, mogu uticati na regulaciju tjelesne temperature i znojenje, što povećava rizik od iscrpljenosti, dehidracije i toplotnog udara.

Uzimanje antidepresiva ne znači da ne možete uživati u ljetu, ali morate biti dodatno oprezni tokom ekstremnih vrućina, istakao je.

Stručnjaci preporučuju unos dovoljno tekućine, hlađenje prostorija, redovne obroke i što kvalitetniji san.