Sjedinjene Američke Države jasno su poručile da će budno nadzirati one u Bosni i Hercegovini koji stavljaju političke interese iznad energetske sigurnosti, posebno u kontekstu okretanja pouzdanom američkom plinu i prekida ovisnosti o ruskom energentu.

Ovaj stav State Departmenta uslijedio je kao odgovor na upit Radija Slobodna Evropa o susretima zvaničnika entiteta Republika Srpska s predstavnicima ruskog Gazproma, u vrijeme dok Evropska unija najavljuje postepenu obustavu uvoza plina iz Rusije.

Iako Gazprom formalno nije pod sankcijama Unije, dio članica poput Poljske, Letonije, Litvanije i Estonije već je potpuno prekinuo uvoz, dok Mađarska i Slovačka i dalje ostaju ovisne o tom izvoru – stoga se BiH, kako ističu iz Washingtona, ne može priuštiti odlaganje.

Lider vladajuće stranke u RS Milorad Dodik i drugi entitetski zvaničnici boravili su u Sankt Peterburgu na razgovorima s rukovodstvom Gazproma, istovremeno dok vlast RS nastavlja pripreme za izgradnju plinovoda Istočna nova interkonekcija, procijenjenog na 500 miliona eura, koji bi entitet spojio sa srpskom plinskom mrežom.

Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić je nakon sastanka potvrdio da njegov entitet ostaje značajan partner Gazproma u razvoju plinske infrastrukture, iako se BiH trenutno u potpunosti snabdijeva ruskim plinom koji stiže preko Turskog toka i Srbije.

S druge strane, vlasti Federacije BiH zagovaraju gradnju plinovoda Južna interkonekcija, koji bi zemlju povezao s hrvatskim plinskim sistemom i LNG terminalom na Krku, a u koji su uključeni američki investitori.

Ovaj projekt, koji je izazvao kritike Evropske komisije i Energetske zajednice zbog posebnog zakona kojim je favorizirana privatna američka firma AAFS Infrastructure and Energy, predviđa isporuku oko 1,5 milijardi kubika plina i izgradnju elektrana koje bi mogle napajati 400.000 domaćinstava.

Iz State Departmenta naglašavaju da su Sjedinjene Države posvećene partnerstvu s BiH u diverzifikaciji energetskog sektora, te da je Južna interkonekcija prioritet već tri američke administracije zaredom.

Plinovod bi, prema njihovim riječima, BiH omogućio veću kontrolu nad opskrbom energijom i smanjio ovisnost o jednom nepouzdanom izvoru, dok izvoz američke energije ostaje centralni stup ekonomske saradnje s Evropom.

U odgovoru RSE navodi se da SAD imaju kapacitete za podršku evropskim naporima da se odvoje od ruske energije, a američke kompanije su pouzdani partneri spremni pružiti podršku.

Bosna i Hercegovina godišnje potroši do 250 miliona kubnih metara plina koji u zemlju ulazi u Šepku, a gotovo 50 godina starom trasom doprema se do Sarajeva i srednje Bosne.