Lideri NATO-a su se u srijedu okupili na drugom i posljednjem danu samita u Ankari, gdje su glavne teme bile sigurnost na Arktiku, povećanje odbrambene potrošnje, nastavak vojne podrške Ukrajini i iranski nuklearni program, uz poruke o jačanju odvraćanja i jedinstva Alijanse.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte izjavio je da saveznici moraju spriječiti da Rusija i Kina dobiju veći pristup Arktiku, opisujući to područje kao sve važnije strateško poprište. Na pitanje o Grenlandu, Rutte je kazao da NATO ima “dobar proces” u vezi s tim ostrvom.

Govoreći o sigurnosti na Bliskom istoku i plovidbi kroz Hormuški moreuz, Rutte je kazao da očekuje da će saveznici potvrditi da Iran “nikada ne bi trebao doći do nuklearnog kapaciteta”.

Rutte je odao priznanje američkom predsjedniku Donaldu Trumpu za rebalansiranje odbrambenih troškova između Sjeverne Amerike i Evrope, ističući da je Alijansa ušla u snažniju fazu koju je opisao kao “NATO 3.0”.

Danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je da bi glavni prioritet samita trebao biti ubrzanje ponovnog naoružavanja Evrope i proširenje odbrambene industrijske baze saveza kako bi se ojačala dugoročna odvraćajuća moć NATO-a.

Upitana o Grenlandu, Frederiksen je kazala da je Danska spremna braniti “svaki centimetar NATO-a”, uključujući arktičko ostrvo, ako bude napadnut.

Poljski predsjednik Karol Tadeusz Nawrocki rekao je da Varšava želi uspostaviti stalnu bazu za američke trupe u Poljskoj, naglašavajući kontinuirani napor zemlje za jače dugoročno američko vojno prisustvo na istočnom krilu NATO-a.

Mađarski premijer Peter Magyar ponovio je protivljenje Budimpešte dubljem vojnom angažmanu u Ukrajini, rekavši da Mađarska neće obezbijediti oružje ni trupe toj zemlji.

Ove izjave istakle su široku saglasnost među saveznicima o jačanju odbrambenih sposobnosti, ali su istovremeno otkrile i preostale razlike oko podrške Ukrajini, dok se lideri pripremaju za još jedan dan razgovora na visokom nivou u turskoj prijestolnici.