Istraživanje je pokazalo da kontinuirano sjedenje ili ležanje u trajanju dužem od 30 minuta tokom budnog stanja povećava rizik od smrtnog ishoda uslijed karcinoma, a svaki dodatni sat neaktivnosti dodatno povećava opasnost.

Prekid dugotrajnog sjedenja kratkim intervalima fizičke aktivnosti, poput šetnje po kancelariji svakih pola sata, može značajno smanjiti taj rizik i donijeti zdravstvene koristi.

Glavni autor studije sa Univerziteta u Glasgowu, Frederik Ho, istakao je da su rezultati pokazali kako je neprekidno sjedenje duže od 30 minuta posebno povezano s većom vjerovatnoćom obolijevanja i umiranja od raka.

Prema njegovim riječima, prekidanje sjedenja jednostavnim aktivnostima poput kratke šetnje ima zaštitni efekat, a ni lagane fizičke aktivnosti ne treba zanemariti.

Studija objavljena u naučnom časopisu PLOS Medicine pokazala je da zamjena perioda neaktivnosti fizičkom aktivnošću smanjuje rizik od različitih oblika raka.

Kao korisne aktivnosti navedeni su lagano hodanje i kućni poslovi poput peglanja ili pranja sudova.

Istraživački tim analizirao je podatke s uređaja za praćenje aktivnosti koje je nosilo više od 91.000 učesnika britanske baze UK Biobank, a pratili su ih u prosjeku 12 godina.

Rezultati su pokazali da je svaki dodatni sat produžene neaktivnosti dnevno povezan s povećanjem rizika od smrti od raka za deset posto.

S druge strane, zamjena jednog sata sjedenja ili ležanja laganom fizičkom aktivnošću smanjila je rizik za 12 posto, dok je 30 minuta umjerene aktivnosti poput hodanja smanjilo rizik za osam posto.

Istraživanje je također pokazalo da zamjena pet minuta neaktivnosti s pet minuta intenzivne fizičke aktivnosti smanjuje rizik za 22 posto.

Autori upozoravaju da istraživanje ima ograničenja i da zbog opservacione prirode ne može sa sigurnošću potvrditi uzročno-posljedičnu vezu između dugotrajnog sjedenja i povećanog rizika od smrti od raka.