Prema podacima koji ukazuju na štetne PM2.5 čestice, zagađenje vazduha je doprinijelo oko 239.000 smrti u Europi, pri čemu je ovaj problem bio izraženiji u određenim regijama. Zagađeni vazduh povezan je s brojnim ozbiljnim zdravstvenim problemima, uključujući karcinom pluća, bolesti srca i dišnih puteva, moždane udare, te komplikacije pri porođaju. Ove opasnosti su posebno izražene za starije osobe, a zagađenje izaziva oko četiri posto svih smrtnih slučajeva među osobama od 65 godina i starijima.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2021. godine ažurirala smjernice za kvalitet vazduha, smanjujući preporučene granice za godišnje koncentracije azotnog dioksida i PM2.5 čestica, koje uključuju prašinu, dim i čađ iz izduvnih gasova. Ove promjene uvedene su s ciljem smanjenja zagađenja i približavanja standardima WHO do 2030. godine. Države članice EU sada su obavezane pratiti zagađivače kao što su PM2.5 čestice, crni ugljenik i amonijak.

Za 2021. godinu, izloženost PM2.5 česticama izazvala je približno 239.000 prijevremenih smrtnih slučajeva u Europi, dok je oko 48.000 smrtnih slučajeva povezano sa izloženostima azot-dioksidu, navodi Evropska agencija za životnu sredinu. Iako sve zemlje EU izvještavaju o nivoima azot-dioksida koji premašuju preporučene vrijednosti WHO, stanje zagađenja varira među državama.

Sjeverna Makedonija je zabilježila najviše smrtnih slučajeva uslijed zagađenja vazduha, a slijede Srbija, Albanija, Bugarska i Crna Gora, koje također imaju visoke vrijednosti zagađenja, prema izvještajima Evropske komisije i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Razlike u zagađenju između istočne i zapadne Europe usko su povezane s BDP-om i socioekonomskom strukturom tih regija. Zorana Jovanović Andersen, profesorica ekološke epidemiologije, objašnjava da se ove razlike odražavaju na izazove u borbi sa zagađenjem u različitim dijelovima kontinenta.

Sjeverna Italija, Poljska i Češka imaju povišene stope smrtnosti zbog PM2.5 čestica, što je najviše povezano s domaćim izvorima zagađenja, poput sagorijevanja uglja za grijanje i poljoprivredne djelatnosti. S druge strane, smrtni slučajevi zbog izloženosti NO2, uglavnom uzrokovani saobraćajem i industrijom, najviše su zabilježeni u velikim gradovima zapadne i južne Europe.

Neke zemlje poduzimaju korake za smanjenje zagađenja, poput Danske, koja bi do 2030. mogla postati prva zemlja koja uvodi porez na ugljenik za stočarsku proizvodnju. Ažurirana direktiva EU također omogućava građanima sa zdravstvenim problemima povezanim sa zagađenjem da tuže svoju vladu ako ne poštuje pravila o kvalitetu vazduha.

Iako EU ima ambiciozan plan da smanji smrtne slučajeve uzrokovane PM2.5 česticama za 55 posto do 2030. godine, zagađenje vazduha, zajedno sa klimatskim promjenama, ostaje značajan izazov za javno zdravlje. Znanstvenici sada znaju više o zdravstvenim posljedicama zagađenja i njegovom negativnom utjecaju na zdravlje i na nižim nivoima koncentracije nego što je prethodno bilo prepoznato.

Zagađenje vazduha često je povezano s drugim faktorima, poput nedostatka zelenih površina, zagađenja bukom i ekstremnih vrućina, što dodatno pogoršava stanje ljudskog zdravlja. Iako su klimatske promjene težak izazov, postoji snažan argument za ograničavanje zagađenja vazduha radi zaštite zdravlja ljudi.