Pitanje koje muči mnoge tokom jutarnjeg obroka jeste da li je bolji maslac ili margarin. Dok jedni hvale bogat ukus maslaca, drugi se zalažu za biljne masti. Međutim, odgovor nije tako jednostavan – maslac se pravi od mliječne masti, dok se margarin uglavnom dobija iz biljnih ulja poput repičinog, maslinovog ili suncokretovog. U nastavku saznajte ključne razlike, njihov uticaj na zdravlje i koje su alternative dostupne.

Maslac sadrži više od 80 odsto masti, od čega su dvije trećine zasićene masne kiseline, zbog čega je dugo smatran nezdravim jer se vjerovalo da povećava nivo lošeg LDL holesterola. Ipak, novija istraživanja pokazuju da na nivo holesterola mnogo više utiču genetika, način života i metabolizam nego ishrana sama po sebi.

Dio zasićenih masnoća u maslacu čine kratko- i srednjelančane masne kiseline za koje se smatra da nemaju štetan uticaj na LDL holesterol niti povećavaju rizik od dijabetesa i srčanih bolesti. Ipak, zbog visoke kalorijske vrijednosti, preporučuje se umjerena konzumacija.

Prema mišljenju stručnjaka iz Njemačkog društva za prehranu (DGE) i organizacije Stiftung Warentest, margarin ima povoljniji sastav masnih kiselina od maslaca. Margarini napravljeni od zdravih ulja, poput repičinog, suncokretovog ili lanenog, bogati su omega-3 i omega-6 masnim kiselinama.

Dokazano je da ove višestruko nezasićene masnoće povoljno djeluju na visoki krvni pritisak, zgrušavanje krvi i zdravlje srca.

Ipak, s margarinom treba biti oprezan jer neki sadrže velike količine kokosovog i palminog ulja koja su bogata zasićenim masnoćama. Zbog toga stručnjaci savjetuju biranje margarina s niskim udjelom zasićenih masti, što se lako provjerava na deklaraciji.

Tokom rafiniranja biljnih ulja mogu nastati štetne tvari. Istraživanje časopisa “Öko-Test” iz 2023. pokazalo je da su svi testirani margarini bili kontaminirani tragovima mineralnog ulja, dok su transmasne kiseline, nekadašnji problem, danas rijetkost u evropskim proizvodima.

Margarin osim biljnih ulja može sadržavati vodu, so, kiselu surutku, jogurt, obrano mlijeko, emulgatore, konzervanse, limunsku kiselinu, arome i bojilo beta-karoten, a nekima se dodaju i sintetički vitamini.

Nasuprot tome, maslac smije sadržavati samo vodu, so, beta-karoten i bakterije mliječne kiseline. Ipak, testiranje Stiftung Warentest iz 2023. otkrilo je tragove mineralnog ulja u svim ispitanim maslacima.

Margarin može biti dobra zamjena za maslac jer sadrži zdravije masti i obično je znatno jeftiniji. Međutim, pri kupovini treba obratiti pažnju na nekoliko stvari, poput organskog porijekla kako bi se izbjegli ostaci pesticida.

Margarini s visokim udjelom prirodnih, hladno prešanih ulja, poput repičinog, imaju više omega-3 masnih kiselina. Pregled popisa sastojaka otkriva koje su aditive dodali, pa se isplati uporediti proizvode.

DGE osobama s povišenim masnoćama u krvi preporučuje da umjesto maslaca odaberu margarin s visokim udjelom višestruko nezasićenih masnih kiselina.

Nutricionisti savjetuju izmjenjivanje maslaca i margarina te općenito umjerenu konzumaciju u tankom sloju. Prema DGE-u, dnevni unos ne bi trebao prelaziti 10 grama, što je otprilike jedna supena kašika.

Razlike postoje i u udjelu masti: maslac i punomasni margarin sadrže oko 80 odsto masti i oko 700 kilokalorija na 100 grama, dok polumasni margarini imaju samo 40 odsto masti i oko 400 kilokalorija.

Ukoliko želite drugačiji namaz na hljebu, možete birati svježi sir, humus, avokado ili pesto. Na taj način unosite manje masnoća i obogaćujete ishranu.