Dom lordova britanskog parlamenta 11. juna održaće sjednicu posvećenu prilikama u Bosni i Hercegovini, a povodom toga je objavljen dokument koji sumira glavne probleme sa kojima se ova zemlja suočava.

U središtu pažnje su secesionistički pokreti, zabrinutost zbog intervencije spoljnih sila i nesigurnost oko budućeg angažmana međunarodne zajednice u sprovođenju Dejtonskog sporazuma.

Autori izvještaja ističu da političke napetosti u Bosni i Hercegovini ostaju visoke i tri decenije poslije rata. Posebno se fokusiraju na aktivnosti bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, čije su mjere slabljenja države i okretanje ka Srbiji uznemirile zapadne saveznike.

Dokument podsjeća da je Dodik 2025. proglašen krivim zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, a potom je parlament RS donio propise kojima je osporio ovlasti državnog pravosuđa i policije na teritoriji tog entiteta.

Iako mu je sud zabranio obavljanje javnih dužnosti na šest godina, izvještaj konstatuje da Dodik i dalje ima snažan politički uticaj posredstvom svojih saradnika i saveznika.

Kada je riječ o aktuelnom predsjedniku RS Siniši Karanu, navodi se da je on najavio nastavak politike prethodnika. Pominju se i sporne okolnosti njegovog izbora 2025, kada je Centralna izborna komisija BiH utvrdila nepravilnosti i naredila ponavljanje dijela glasanja.

Izvještaj analizira i stanje demokratije i ljudskih prava. Pozivajući se na podatke specijalne izvjestiteljice UN Mary Lawlor, ističe se da borci za ljudska prava djeluju u vrlo podijeljenom društvu, suočeni sa političkim pritiscima, korupcijom i patrijarhalnim obrascima.

Posebna pažnja posvećena je spoljnom utjecaju, uz naglašavanje stalne političke podrške koju Rusija daje vlastima RS i njenog protivljenja Uredu visokog predstavnika. Pozivajući se na studiju Evropskog vijeća za vanjske odnose, autori tvrde da Moskva dugoročno želi održati BiH podijeljenom i slabom kako bi spriječila njeno samostalno djelovanje.

U dokumentu se podsjeća i na posljednju sjednicu Vijeća sigurnosti UN, gdje je većina država podržala teritorijalni integritet BiH, reforme i evropski put zemlje.

Istovremeno, brojne delegacije su upozorile na opasnost nacionalističke i zapaljive retorike, napominjući da su procesi koji su doveli do genoćida u Srebrenici također počeli demonizacijom čitavih grupa.

Prenose se i opomene stručnjaka iz organizacije Standing Group on Atrocity Crimes, koji smatraju da BiH i dalje prijeti ozbiljna sigurnosna i politička opasnost, uključujući moguće secesionističke poteze RS i destabilizirajući uticaj spoljnih aktera. Zato se zalažu za jačanje međunarodnog sigurnosnog prisustva i dodatnu podršku mirovnim procesima.

Britanska vlada, kako se navodi, nastavlja podržavati suverenitet i stabilnost BiH kroz razne programe pomoći, uključujući borbu protiv ruskih dezinformacija i jačanje otpornosti na sajber prijetnje.

Uoči općih izbora zakazanih za oktobar, London posebno prati porast antidejtonske retorike, islamofobnih poruka i drugih narativa koji dodatno produbljavaju podjele u zemlji.