Energetska kriza
Cijene goriva i dalje u vrtlogu: Šta donosi kraj sukoba u Iranu?
Cijene goriva i dalje u vrtlogu: Šta donosi kraj sukoba u Iranu?
Nakon tri mjeseca sukoba, rast cijena goriva i inflacija izazvali su veliko nezadovoljstvo među građanima.
Cijene skaču poput rakete, padaju kao pero
Donald Trump je obećao nagli pad cijena nakon rata, ali stručnjaci tvrde da to nije realno. Prije početka sukoba krajem februara, kada su SAD i Izrael napali Iran, prosječna cijena galona u SAD bila je oko tri dolara. Trenutno ta cijena iznosi 4,55 dolara, što predstavlja rast od 1,5 dolara. Analitičari navode da se vozači u SAD mogu oprostiti od predratne cijene za 2026. jer se gorivo diže brzo, a sporo spušta.
Blokada Hormuškog moreuza i logistički haos
Osnovni uzrok globalnog poremećaja je blokada Hormuškog moreuza kroz koji prolazi 25 posto svjetske pomorske trgovine naftom, odnosno 20 miliona barela dnevno. Prema energetskim stručnjacima, normalizacija bi nakon mira mogla potrajati od šest mjeseci do dvije godine. Dodatni problem predstavlja nepoznato stanje naftne infrastrukture, rafinerija i luka u Perzijskom zalivu, a ponovno pokretanje bušotina zahtijeva više vremena zbog hidraulike. Također, raščišćavanje zastoja i premještanje ogromnih tankera, koji se kreću brzinom od 14 milja na sat, trajat će sedmicama.
Rekordna potražnja i ratna premija
Cijene benzina, dizela i avionskog goriva ostaju blizu istorijskih rekorda. Uprkos tome, u SAD se za vikend povodom Memorial Daya očekuje 45 miliona putnika, što će dodatno opteretiti tržište. Stručnjaci ističu da je u sadašnje cijene ugrađena “ratna premija”, slično kao u drugom Zalivskom ratu. Čak i nakon okončanja sukoba, cijene će ostati povišene jer će zemlje poput Pakistana, Indije, Južne Koreje i Japana krenuti u masovnu kupovinu za obnavljanje strateških rezervi. Ako Ormuški moreuz ostane zatvoren, analitičari upozoravaju da bi cijene ovog ljeta mogle premašiti pet dolara po galonu.


