Većina ekonomista očekuje da će Banka Japana u septembru podići kamatne stope, što je brže nego što se ranije predviđalo, a krajnja stopa bi mogla biti viša nego što se mislilo, pokazala je anketa Reutersa.

Rezultati ankete odražavaju rastuću zabrinutost japanske centralne banke zbog inflacije koja proizlazi iz američko-izraelskog rata s Iranom, ali i upornog pritiska na jen, uprkos rijetkoj zajedničkoj intervenciji Japana i SAD-a na valutnom tržištu prošlog mjeseca.

Reuters je ranije ovog mjeseca izvijestio da BOJ planira podizanje stopa već u septembru i da razmatra agresivnije povećanje nakon toga, u odnosu na trenutni tempo od otprilike dva puta godišnje.

Podršku očekivanjima da će BOJ djelovati u septembru dao je i američki ministar finansija Scott Bessent.

Anketa od 17. do 24. augusta pokazala je da 57 posto ekonomista očekuje podizanje stopa sljedećeg mjeseca, što je nagli zaokret u odnosu na julsku anketu kada je samo pet posto predviđalo potez u ovom kvartalu. Manjina, njih 10 od 58, očekuje dodatno povećanje na 1,5 posto u oktobru ili decembru.

“Pošto je tržište već u velikoj mjeri uračunalo septembarsko povećanje, odlaganje bi vjerovatno destabiliziralo tržište”, rekao je Ayako Fujita, glavni ekonomist za Japan u JPMorgan Securities. “Rano prilagođavanje politike postalo je neizbježno.”

Centralna banka je u junu podigla stope na najviši nivo u tri decenije, od jedan posto.

Gotovo dvije trećine analitičara, njih 35 od 54, očekuje da će referentna stopa do kraja marta sljedeće godine dosegnuti najmanje 1,5 posto, tri mjeseca ranije nego što se predviđalo u julu. Oko 60 posto predviđa stopu od najmanje 1,75 posto do kraja trećeg kvartala 2027. godine.

Polovina od 36 ispitanika koji su odgovorili na dodatno pitanje smatra da će krajnja stopa biti 1,75 posto, u odnosu na samo 19 posto prošlog mjeseca. Udio onih koji biraju “2 posto ili više” porastao je na 36 posto, sa 23 posto u julu.

Intervencija na jen neefikasna

Japan i SAD su prošlog mjeseca pokrenuli rijetku zajedničku intervenciju kupovine jena nakon što je dosegao najniži nivo u 40 godina, pokušavajući zaustaviti rasprodaju valute i japanskih državnih obveznica koja je prijetila širim posljedicama, uključujući dodatni pritisak na prinose američkih trezorskih zapisa.

Više od dvije trećine ispitanika, njih 18 od 26, ocijenilo je tu akciju kao “ne baš efikasnu” ili “potpuno neefikasnu”, uz napomenu da je samo odgodila, a ne riješila osnovne probleme.

Anketa je također pokazala da 89 posto ekonomista, njih 25 od 28, smatra da će fiskalna politika premijerke Sanae Takaichi doprinijeti slabosti jena, jer ostaju zabrinutosti oko toga kako će se finansirati planirana smanjenja poreza na hranu i investicionu potrošnju.

“Fiskalna politika administracije Takaichi… podiže inflaciona očekivanja i pojačava zabrinutost da BOJ zaostaje za krivuljom”, rekao je Kyohei Morita, glavni ekonomist u Nomura Securities.

“Konkretno, ako se smanjenje poreza na potrošnju provede usred tržišnih zabrinutosti da ne postoji dovoljna podrška za njegovo finansiranje, deprecijacija jena bi se lako mogla ubrzati, uključujući i kroz prodaju japanskih državnih obveznica od strane stranih investitora.”