Lider SDA Bakir Izetbegović zvanično je potvrdio da će se kandidovati za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, dok se konačna potvrda očekuje na sutrašnjoj sjednici Predsjedništva stranke. Istakao je da je namjerno ostavio vremena za promišljanje unutar stranke, naglasivši da se sam neće kandidovati, ali da ima stopostotnu podršku SDA. U izjavi je izrazio ubjeđenje u pobjedu, ali je priznao da ni Fahrudin Radončić iz SBB-a nije protivnik kojeg treba potcijeniti, ocijenivši ga sposobnim političarem.

Kritikujući aktuelnu vlast, Izetbegović je kazao da je Trojka, zajedno s Denisom Bećirovićem, izgubila povjerenje građana. Smatra da je narod s pravom sit ove vlasti i da bi njenim ostankom stanje samo dodatno eskaliralo.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina prolazi kroz jedan od najtežih političkih i ekonomskih perioda u posljednjim godinama, s izrazito lošom privrednom situacijom i disfunkcionalnom vlašću. Istaknuo je da je u Federaciji izgubljeno oko 10.000 radnih mjesta, a javna preduzeća koja su ranije poslovala pozitivno sada su u finansijskim poteškoćama. Za ovakvo stanje optužio je SDP, tvrdeći da svaka vlast koju je predvodila ova partija ostavlja negativne posljedice. Dodao je da SDA, kao najveća stranka, treba da preuzme vodeću ulogu, dok SDP može biti partner, ali ne i nosilac političkog kursa. Prisjetio se ratnog perioda, navodeći da je Alija Izetbegović tada predvodio ključne procese, a da je Zlatko Lagumdžija imao sporednu ulogu.

Komentarišući rad federalne vlade i premijera Nermina Nikšića, Izetbegović je rekao da se Federacija suočava sa stagnacijom, ekonomskim padom i sve većim problemima te da bi bez novih zaduženja veliki broj penzionera bio ispod granice siromaštva. Ocijenio je da „apsolutno ništa ne ide, sve je u blokadi i minusu“ te da je bez pozajmica 80 posto penzionera ostalo bez sredstava za osnovne potrebe.

Osvrćući se na Vijeće ministara BiH, kazao je da njegovo funkcionisanje zavisi od političkog dogovora lidera HDZ-a Dragana Čovića i SNSD-a Milorada Dodika.

Što se tiče odlaska visokog predstavnika Christiana Schmidta, Izetbegović je priznao da ga je to djelimično iznenadilo, posebno jer Schmidt nije završio reformu izbornog procesa i uvođenje novih tehnologija. Zamjerio mu je odluke s početka mandata koje su, smatra, oslabile političku poziciju Bošnjaka, ali je priznao i neke kasnije poteze, poput blokiranja prijenosa državne imovine na nivo Republike Srpske. Tvrdi da je Schmidt bio politički blizak HDZ-u i hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, što je uticalo na njegove odluke. Bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka opisao je kao naklonjenog BiH, ali nedovoljno odlučnog, te smatra da bi Schmidt prije odlaska trebao nametnuti zakon o državnoj imovini, a njegov nasljednik treba imati više političke odlučnosti i autoriteta.

Govoreći o Južnoj interkonekciji, Izetbegović je prisustvo američke strane okarakterisao kao „manje zlo“, optuživši HDZ da je ranije usporavao realizaciju projekta te naglasio da država mora spriječiti bilo kakav energetski monopol i osigurati tržišnu konkurenciju.

O prijedlogu zakona o proporcionalnoj zastupljenosti rekao je da postoje šanse da ga HDZ podrži zbog interesa za položaj Hrvata u sredinama gdje su manjina.

Na kraju se osvrnuo na regionalne odnose, istaknuvši da u Hrvatskoj postoje dugoročni politički pritisci povezani s idejom trećeg entiteta u BiH, ali da se oni provode suptilnije nego u Srbiji.